Rubno računalstvo: podrška digitalnoj transformaciji

Rubno računalstvo implementacija je IT-a s namjerom da se aplikacije i podaci postave što bliže korisnicima ili „stvarima” kojima su potrebni.

Rubno računalstvo nužno je da bi se otklonili nedostaci aplikacija i usluga u oblaku po pitanju performansi i regulatornih zahtjeva. Ukratko, računalstvo u oblaku ne može uvijek zadovoljiti zahtjeve po pitanju vremena odziva koje je ključnim aplikacijama potrebno. Tvrtkama koje se moraju pridržavati državnih propisa u vezi s lokacijom pohrane podataka računalstvo u oblaku ne može omogućiti lokalnu pohranu koja im je potrebna.

To je problem zato što trend digitalizacije radi veće učinkovitosti i boljih poslovnih performansi povećava potražnju za aplikacijama vrhunskih performansi, osobito aplikacijama interneta stvari (IoT). Za aplikacije interneta stvari često su nužni velika propusnost, niska latencija i pouzdane performanse uz ispunjavanje regulatornih zahtjeva i zahtjeva sukladnosti, čime one postaju klasični kandidati za rub.

Rubno računalstvo može se implementirati u različitim oblicima, no oni se najčešće mogu podijeliti na tri kategorije:

1. Lokalni uređaji koji služe za određenu svrhu, kao što su uređaj koji pokreće sigurnosni sustav zgrade ili pristupnik za pohranu u oblaku u koji su integrirani usluga mrežne pohrane i lokalni sustavi, čime se olakšava prijenos podataka između njih.
2. Mali, lokalizirani podatkovni centri (od 1 do 10 ormara) koji nude velike mogućnosti obrade i pohrane.
3. Regionalni podatkovni centri s više od 10 poslužiteljskih ormara koji služe relativno velikim populacijama lokalnih korisnika.

Bez obzira na veličinu, svaki od tih primjera rubnog računalstva važan je za poslovanje, stoga je nužno maksimalno povećati njihovu dostupnost.

To znači da je ključno da tvrtke rubne podatkovne centre grade s jednakim naglaskom na pouzdanost i sigurnost kao i za velike, centralizirane podatkovne centre. Svrha je ovog web-mjesta pružiti potrebne informacije za izgradnju sigurnih, pouzdanih i upravljivih rubnih podatkovnih centara visokih performansi koji će tvojoj organizaciji pomoći u digitalnoj transformaciji.

Internet stvari obuhvaća prikupljanje podataka s različitih senzora i uređaja te primjenu algoritama na te podatke radi dobivanja uvida koji donose poslovne koristi. Poslovni sektori u rasponu od proizvodnje, distribucije komunalnih usluga, upravljanja prometom do maloprodaje, medicine, pa čak i obrazovanja upotrebljavaju tehnologiju da bi, među ostalim, povećali zadovoljstvo korisnika, smanjili troškove, povećali sigurnost i pospješili rad te da obogatiš iskustvo krajnjih korisnika.

Maloprodajne trgovine, primjerice, podatke iz aplikacija interneta stvari mogu upotrebljavati za pružanje bolje usluge kupcima predviđajući što bi im moglo biti potrebno s obzirom na prethodne kupnje, za ponudu popusta na licu mjesta te za poboljšanje rada vlastitih timova za pomoć kupcima. U industrijskim okruženjima aplikacije interneta stvari mogu se upotrebljavati za programe preventivnog održavanja tako što omogućuju otkrivanje promjena u performansama nekog stroja u odnosu na referentne vrijednosti, što upućuje na potrebu za održavanjem.

Popis potencijalnih načina upotrebe gotovo je beskonačan, ali svima je zajedničko jedno: prikupljanje mnogo podataka s brojnih senzora i pametnih uređaja te upotreba tih podataka za poboljšanje poslovanja.

Mnoge aplikacije interneta stvari oslanjaju se na resurse u oblaku za računalnu snagu, pohranu podataka i inteligenciju aplikacija koja generira poslovne uvide. No slanje svih podataka koje senzori i uređaji generiraju izravno u oblak često nije optimalno rješenje, uglavnom zbog propusnosti, latencije i regulatornih zahtjeva.

Propusnost
Količina podataka koje neke aplikacije interneta stvari generiraju može biti zapanjujuća, slično troškovima povezanima sa slanjem svih tih podataka u oblak, što lokalnu obradu čini mnogo praktičnijom i korisnijom. To je ograničavajući čimbenik i za sve aplikacije koje prenose velike količine sadržaja, uključujući videozapise visoke razlučivosti koji se mogu upotrebljavati pri eksploataciji nafte i plina.
Latencija
Za neke je aplikacije nužna iznimno niska latencija, odnosno vrijeme potrebno da paket podataka dođe do odredišta i natrag. Za sve aplikacije povezane sa sigurnošću, kao što su samovozeći automobili, aplikacije za zdravstvo ili za industrijski proizvodni pogon, primjerice, nužno je gotovo trenutačno vrijeme odziva. U takvim slučajevima usluge u oblaku nisu optimalno rješenje zbog svojstvenog kašnjenja pri prijenosu podataka do centralizirane usluge i natrag.
Regulatorni zahtjevi
U visokoreguliranim djelatnostima i regijama (kao što je Europa s Općom uredbom o zaštiti podataka, tj. GDPR-om) način rukovanja osobnim podacima strogo je kontroliran, a to obuhvaća mjesto pohrane i način prijenosa, čime se povećava potreba za lokaliziranim podatkovnim centrima.

U svim tim, ali i drugim slučajevima implementacije na rubu ključne su za rješavanje tih problema.

Glavna je svrha IT-a, naravno, ispunjavati poslovne zahtjeve, a to se odnosi i na rubno računalstvo. Rubno računalstvo pomaže tvrtkama u digitalnoj transformaciji i upotrebi aplikacija interneta stvari da bi poboljšale iskustvo korisnika i povećale učinkovitost rada te da bi razvile nove izvore prihoda.

Korisnici primjere aplikacija interneta stvari vide svuda oko sebe. Digitalni znakovi olakšavaju im kupnju u trgovinama i poboljšavaju iskustvo putovanja. Terensko servisno osoblje u industriji upotrebljava aplikacije proširene stvarnosti da bi jednostavnije servisiralo kompleksne strojeve i uređaje. Većinu bankarskih usluga sada može obaviti na telefonu, a medicinski uređaji mogu se nadzirati izdaleka. Aplikacije interneta stvari olakšavaju život korisnicima u gotovo svim sferama života.

Aplikacije interneta stvari povećavaju učinkovitost rada u područjima kao što je prediktivno održavanje raznih strojeva i opreme, bilo u industrijskim okruženjima ili podatkovnim centrima, da bi se problemi uklonili prije nego što uzrokuju zastoje u radu. Praćenje radiofrekvencijske identifikacijske oznake (RFID-a) trgovcima olakšava upravljanje inventarom i sprječavanje gubitka, a u zdravstvu omogućuje praćenej skupe opreme, kao što su računala na kolicima. Gradovi aplikacije interneta stvari upotrebljavaju za nadzor prometnih križanja i upravljanje semaforima radi smanjenja prometnih gužvi. Poboljšanje radne učinkovitosti vjerojatno je najveći razlog zbog kojeg se tvrtke odlučuju na implementaciju aplikacija interneta stvari.

Na temelju tehnologije interneta stvari niču potpuno nove djelatnosti. Uber i Lyft ne bi bili mogući bez te tehnologije, kao ni usluge kratkoročnog najma bicikala i romobila. Logističke tvrtke mogu nuditi nove usluge zahvaljujući tome što u stvarnom vremenu mogu pružiti informacije o lokaciji kontejnera i statusu kontroliranog okruženja. Usluge prediktivnog održavanja, koje su vrlo vrijedne korisnicima, ujedno otvaraju nove izvore prihoda proizvođačima i pružateljima usluga. Sada postoji niz usluga nadzora doma koje se oslanjaju na niz senzora i internetsku vezu. U zdravstvu su sada moguće usluge „digitalne bolnice”, koje obuhvaćaju praćenje i analizu uređaja na daljinu.

Svaka tvrtka iz bilo kojeg sektora može primijeniti tehnologiju interneta stvari i rubno računalstvo radi razvoja novih izvora prihoda, kao i za poboljšanje iskustva korisnika i radne učinkovitosti. Sva aplikacije funkcioniraju na istom načelu, bez obzira na konkretnu implementaciju: uređaji ili senzori na jednom kraju šalju podatke rubnom podatkovnom centru radi obrade i eventualno analize, a potom u centraliziranu aplikaciju (koja se često nalazi u oblaku), koja tvrtki ostvaruje obećanu korist.

Jasno je da niču neke vertikalne djelatnosti koje su rano prihvatile tehnologiju interneta stvari i uspješno je primijenile. Lekcije koje te djelatnosti uče prenose se i na druge vertikale, pa analiza njihova uspjeha može potaknuti ideje vodećih ljudi u drugim djelatnostima.

No da bi se iskoristile prednosti aplikacija interneta stvari, potrebni su rubni podatkovni centri potrebnih performansi i pouzdanosti za te aplikacije. To predstavlja neke izazove jer se rubni podatkovni centri mogu nalaziti doslovno bilo gdje: u ormaru za ožičenje ili sobi s poslužiteljima, u uredu punom zaposlenika, trgovini punoj zaposlenika i kupaca ili vani, izloženi nepovoljnim vremenskim uvjetima.

Bez obzira na njihovu lokaciju, za pouzdanost i performanse rubnih podatkovnih centara potrebno je ispuniti tri glavna uvjeta: upravljanje na daljinu, brza i standardizirana implementacija te fizička sigurnost.

Na upravljanju većinom rubnih podatkovnih centara radi vrlo malo lokalnog IT osoblja ili ga uopće nema, bilo da se radi o udaljenom objektu ili postrojenju na otvorenom za aplikacije interneta stvari za komunalne usluge ili o maloprodajnom lancu sa stotinama trgovina. U tim je slučajevima mogućnost daljinskog upravljanja rubnim komponentama i daljinskog servisiranja ključna. Održavanje mora biti prediktivno i proaktivno da ne bi došlo do zastoja u radu te da bi se smanjili troškovi servisa. Učinkovito rješenje može biti platforma za upravljanje u oblaku koja se koristi inteligentnim aplikacijama za analizu.

S obzirom na velik broj rubnih podatkovnih centara koje će mnoge organizacije imati, važno je da se oni isporučuju brzo, na standardiziran i ponovljiv način. Alternativa, a to je niz ad hoc IT implementacija, noćna je mora po pitanju brzine implementacije i kontinuiranog upravljanja.

Rješenje za to obuhvaća upotrebu referentne arhitekture kojom se postiže dosljednost svih implementacija rubnog računalstva. Takvim se arhitekturama definiraju referentne razine uređaja i usluga uz mogućnost varijacija ovisno o zahtjevima svake lokacije. Još je bolje imati konačan broj referentnih projekata koje je moguće odabrati za svaku lokaciju da bi se zajamčila dosljednost.

Za rubne podatkovne centre često su dobro rješenje montažni, modularni mikro podatkovni centri. Ti centri sadrže svu potrebnu infrastrukturu za napajanje i hlađenje, kao i softver za upravljanje. Sve je unaprijed integrirano i instalirano u ormar ili kućište te spremno za prihvaćanje IT opreme – koju obično instalira davatelj IT rješenja ili integrator sustava. Neki mikro podatkovni centri imaju i certifikat vodećih proizvođača opreme za konvergentni i hiperkonvergentni IT, čime se jamče dobre performanse i pouzdanost.

Rubni podatkovni centri mogu se nalaziti u prostorijama s poslužiteljima i IT ormarima, ispod blagajni ili radnih stolova. Čak i ako se nalaze u namjenskoj prostoriji, ta prostorija možda nije sigurna. Time se otvara mogućnost slučajnog oštećenja, zlonamjernih napada rubne strukture, kao i napada dobronamjernih, ali neupućenih zaposlenika.

Za odgovarajuću fizičku sigurnost potrebne su tri komponente:

Nadzor fizičkog prostora putem senzora koji mogu prijavljivati temperaturu i vlažnost te otkriti promjene u okruženju uzrokovane požarom, dimom, poplavom i slično.

Kontrola nad prostorom da bi pristup rubnoj infrastrukturi imalo samo ovlašteno osoblje.

Nadzor okruženja putem audionadzora i videonadzora uz mogućnost snimanja da bi mogli vidjeti tko pristupa prostorima na kojima se nalazi rubna infrastruktura.

Vjerojatno nije iznenađujuća činjenica da su ispitanici IDC-a* istaknuli ta tri elementa među najvećim razlozima za brigu pri implementaciji rubnog računalstva. Pitanja sigurnosti, nadzora i kontrole pristupa fizičkom prostoru činila su pet od šest najvećih razloga za brigu među više od 200 ispitanika u anketi o rubnom računalstvu.

Potpredsjednik za rubno računalstvo i strategiju kanala Odjela za sigurnu energiju tvrtke Schneider Electric

Jamie je odgovoran komercijalnu strategiju Odjela za sigurnu energiju te za to da se Schneider Electric uskladi s razvojima tržišta u vezi s rubnim računalstvom, internetom stvari i drugim promjenama kojima se povećava značenje lokalnog računalstva korisnicima u svim komercijalnim i industrijskim sektorima. Jamie ima globalno iskustvo u strategijama kanala, prodaji i upravljanju ponudama za IT te jedinstvena znanja potrebna za procjenu i isporuku rješenja za trenutačne promjene na tržištu.